Oblast prava

Nasledno pravo — advokat Beograd

Pravna pomoć u svim fazama naslednog postupka — od sastavljanja testamenta do zastupanja u ostavinskim raspravama i sporovima među naslednicima.

Šta obuhvata naša pravna pomoć

  • Pokretanje i vođenje ostavinskog postupka
  • Sastavljanje testamenta (svojeručni, sudski, javni)
  • Zaštita prava nužnih naslednika
  • Sporovi oko podele zaostavštine
  • Naknadno pronađena imovina ostavioca
  • Ugovor o doživotnom izdržavanju
  • Ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života
  • Osporavanje i pobijanje testamenta

Kada vam je potreban advokat za nasledno pravo

Nasleđivanje je oblast u kojoj se pravo i porodični odnosi prepliću više nego igde. Posle smrti bliske osobe, naslednici se u kratkom roku susretnu sa terminima kao što su zaostavština, naslednička izjava, nužni deo, ustupanje naslednog dela ili dopunsko rešenje o nasleđivanju — a svaki od tih koraka ima trajne posledice. Advokat za nasledno pravo u tom trenutku ima zadatak da klijentu objasni šta se tačno nasleđuje, kakav je njegov položaj u naslednom redu i koje izjave sme, a koje nikako ne bi trebalo da da bez razmišljanja.

Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti, na osnovu smrtovnice koju matičar dostavlja sudu, a najčešće ga sprovodi javni beležnik kao poverenik suda. U jednostavnim slučajevima, kada su naslednici saglasni i imovina jasna, postupak se okonča na jednom ročištu i završava rešenjem o nasleđivanju na osnovu kojeg se sprovodi upis u katastar. Problemi počinju kada se pojavi testament za koji deo porodice ne zna, kada je imovina neuknjižena ili kada između naslednika postoji spor o tome ko je koliko doprineo sticanju. Tada sud prekida ostavinsku raspravu i upućuje stranke na parnicu — a od kvaliteta pripreme te parnice zavisi ishod celog nasleđivanja.

Poseban značaj ima institut nužnog dela. Ostavilac testamentom može raspolagati svojom imovinom, ali ne može u potpunosti isključiti najbliže srodnike — potomke, supružnika i, pod određenim uslovima, roditelje. Nužni deo se izračunava u odnosu na vrednost celokupne zaostavštine, uz uračunavanje poklona učinjenih za života ostavioca, što u praksi znači da poklon stana jednom detetu utiče na obračun udela ostale dece. Upravo se u tim obračunima najčešće greši kada se postupak vodi bez advokata.

Mnogo problema može se sprečiti planiranjem za života. Uredno sastavljen testament, ugovor o doživotnom izdržavanju ili ugovor o ustupanju i raspodeli imovine omogućavaju da imovina pređe tačno onome kome je namenjena, bez naknadnih sporova među naslednicima. Svaki od tih instrumenata ima svoja pravila forme: testament mora ispuniti zakonom propisane uslove da bi bio punovažan, dok se ugovor o doživotnom izdržavanju obavezno overava kod javnog beležnika, uz posebnu dužnost upozoravanja ugovarača. Nepoštovanje forme najčešći je razlog za kasnije poništenje.

Naša kancelarija u Starom Gradu zastupa naslednike u ostavinskim postupcima i naslednim parnicama pred sudovima u Beogradu, sastavlja testamente i ugovore, pribavlja dokumentaciju iz katastra i matičnih knjiga i pomaže kod naknadno pronađene imovine. Podjednako često radimo i preventivno — sa klijentima koji žele da svoje nasleđivanje urede unapred, jasno i bez tereta za porodicu.

Često postavljana pitanja

Prvi nasledni red čine supružnik i deca ostavioca. Ukoliko ih nema, nasleđuju roditelji, braća i sestre, pa dalji srodnici po linijama nasleđivanja.
Nužni deo je deo zaostavštine koji pripada najbližim srodnicima bez obzira na sadržinu testamenta. Pravo na nužni deo imaju potomci, supružnik i roditelji ostavioca.
Da, testament se može pobijati zbog nesposobnosti za rasuđivanje, mana volje (prinuda, prevara, zabluda) ili nedostataka forme. Rokovi su zakonski ograničeni.
Jednostavan i nesporan ostavinski postupak najčešće se okonča na jednom ročištu, u roku od nekoliko meseci od dostavljanja smrtovnice. Ako je zaostavština sporna — postoji spor oko testamenta, obima imovine ili svojstva naslednika — sud upućuje stranke na parnicu i postupak može trajati znatno duže.
Ne pokreće se nov postupak od početka. Sud donosi dopunsko rešenje o nasleđivanju za naknadno pronađenu imovinu, po istim udelima utvrđenim u prvobitnom rešenju, osim ako se naslednici drugačije sporazumeju.
Da, naslednici odgovaraju za dugove ostavioca, ali samo do visine vrednosti nasleđene imovine. Zbog toga se pre davanja nasledničke izjave preporučuje provera obaveza ostavioca.

Potrebna vam je pravna pomoć?

Zakažite konsultaciju i razgovarajte direktno sa advokatom Majom Pantić.