Posle razvoda, podela imovine je najčešće najsloženije i emotivno najteže pitanje — pogotovo kada su u igri stan, ušteđevina ili zajednička firma. Mnogi pogrešno pretpostavljaju da se „sve deli na pola". Stvarnost je nešto nijansiranija. U ovom tekstu o porodičnom pravu objašnjavamo šta ulazi u podelu, šta ne, i kako deoba zaista teče.
Zajednička vs. posebna imovina — ključna razlika
Pre svake podele mora se razdvojiti šta uopšte podleže deobi.
Zajednička imovina je sve što su supružnici stekli radom tokom trajanja braka. To je imovina koja se deli. Tu spadaju, na primer, nekretnine kupljene tokom braka, ušteđevina, vozila, oprema, udeli u firmi stečeni radom.
Posebna imovina je imovina koja se ne deli i ostaje onome čija jeste. To je:
- imovina koju je supružnik imao pre sklapanja braka
- imovina stečena tokom braka nasleđem ili poklonom (na primer stan koji je jedan supružnik nasledio od roditelja)
Najčešći sporovi nastaju upravo na granici — kada se posebna imovina „pomeša" sa zajedničkom (na primer, nasleđeni stan se tokom braka renovira zajedničkim novcem).
Da li se zaista sve deli na pola?
Polazna pretpostavka jeste da su udeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki — dakle pola-pola. Ali to je samo pretpostavka, ne i pravilo bez izuzetka.
Udeo može biti i drugačiji ako jedan supružnik dokaže da je njegov doprinos u sticanju imovine bio znatno veći. Pri oceni doprinosa sud ne gleda samo ko je koliko zaradio, već uzima u obzir i:
- ostvarene prihode oba supružnika
- vođenje poslova u domaćinstvu i staranje o deci
- brigu o imovini i njeno uvećanje
- svaki drugi vid doprinosa zajednici
Drugim rečima, rad u kući i podizanje dece priznaju se kao doprinos — ne samo novčana zarada.
Sporazumna ili sudska deoba
Podela imovine može se sprovesti na dva načina.
Sporazumna deoba — supružnici se sami dogovore ko šta dobija i taj sporazum zaključe u pisanom obliku, overen kod javnog beležnika. Ovo je brže, jeftinije i daleko manje stresno. Kad god je moguć dogovor, ovo je bolji put.
Sudska deoba — ako dogovor nije moguć, o podeli odlučuje sud u parničnom postupku. Sud prvo utvrđuje šta čini zajedničku imovinu i koliki je udeo svakog supružnika, a zatim sprovodi fizičku ili civilnu deobu (na primer prodajom i podelom novca, ako se stvar ne može deliti).
Šta sa zajedničkim dugovima?
Podela se ne odnosi samo na imovinu — dele se i obaveze. Dugovi nastali tokom braka radi zadovoljavanja potreba zajedničkog života ili zajedničke imovine po pravilu terete oba supružnika. I ovo je čest izvor sporova, pa ga ne treba zanemariti pri deobi.
Može li se sve regulisati unapred?
Da. Supružnici (ili budući supružnici) mogu bračnim ugovorom unapred urediti svoje imovinske odnose i tako izbeći buduće sporove. Bračni ugovor se zaključuje u formi javnobeležnički potvrđene isprave i može značajno pojednostaviti situaciju u slučaju razvoda.
Ista pravila o deobi zajednički stečene imovine primenjuju se i na vanbračnu zajednicu, pa vanbračni partneri imaju praktično ista imovinska prava kao supružnici. Kada je predmet deobe nepokretnost, po okončanju postupka je potrebno sprovesti uknjižbu u katastar na novog vlasnika.
Razmišljate o podeli imovine?
Podela imovine retko je jednostavna kada postoji nekretnina, firma ili pomešana imovina — a greške u ovoj fazi teško se ispravljaju kasnije. Pravi savet na vreme štiti ono što vam po zakonu pripada.
Ako vam predstoji razvod ili podela zajedničke imovine, kontaktirajte našu kancelariju i zakažite poverljivu konsultaciju.